Pravo na pristup informacijama je bitno pravo zajamčeno Ustavom RH, a djelovanje mu je dvostruko: daje pravo građanima na uvid u djelovanje tijela javne vlasti, a to isto tijelo stavlja pod građanski nadzor!
Ustav RH tako propisuje:
"Jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom."
Svi detalji vezani uz pravo na pristup informacijama uređeni su Zakonom o pravu na pristup informacijama.
vanjska poveznica: Zakon o pravu na pristup informacijama
Navedeni zakon se ne primjenjuje na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom kao i na informacije za koje postoji obveza čuvanja tajnosti, sukladno zakonu koji uređuje sigurnosno-obavještajni sustav Republike Hrvatske.
Korisnik prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija je svaka domaća ili strana fizička i pravna osoba, dakle, svaki građanin, svaka tvrtka, svaka ustanova.
Pravo na pristup informacijama obuhvaća pravo korisnika na traženje i dobivanje informacije kao i obvezu tijela javne vlasti da omogući pristup zatraženoj informaciji, odnosno da objavljuje informacije neovisno o postavljenom zahtjevu kada takvo objavljivanje proizlazi iz obveze određene zakonom ili drugim propisom.
Ponovna uporaba znači uporabu informacija tijela javne vlasti od strane fizičkih ili pravnih osoba, u komercijalne ili nekomercijalne svrhe drukčije od izvorne svrhe u okviru javnog posla za koji su te informacije izrađene. Razmjena informacija između tijela javne vlasti radi obavljanja poslova iz njihovog djelokruga ne predstavlja ponovnu uporabu.
Informacija u smislu navedenog zakona svaki je podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Tijela javne vlasti u smislu navedenog zakona su tijela državne uprave, druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima i druge osobe na koje su prenesene javne ovlasti, pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, pravne osobe i druge osobe koje obavljaju javnu službu, pravne osobe koje se u cijelosti financiraju iz državnog proračuna ili iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju zasebno ili zajedno većinsko vlasništvo.
vanjska poveznica: Registar tijela javne vlasti
Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.
Zaključno: pravo na pristup informacijama (a to je svaki papirnati ili digitalni dokument/zapis) ima svaka fizička i pravna osoba, a pravo se ostvaruje prema svakoj državnoj ili lokalnoj ustanovi kao i prema javnim poduzećima u djelomičnom ili ukupnom vlasništvu RH ili jedinica lokalne i regionalne samouprave.
vanjska poveznica: Obrazac zahtjeva za pristup informacijama
Što ako zatražite informaciju i ne dobijete odgovor? Opisana situacija naziva se "šutnja administracije", a detalje saznajte u sljedećem tekstu.
