Prva i osnovna "stepenica" za prijavu nepravilnosti naziva se "unutarnje prijavljivanje nepravilnosti", odnosno prijavljivanje nepravilnosti poslodavcu.
Poslodavac koji zapošljava najmanje 50 radnika dužan je uspostaviti sustav unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti.
- donijeti opći akt (Pravilnik o unutarnjem prijavljivanju nepravilnosti)
- imenovati povjerljivu osobu i njezina zamjenika
- zaštititi prijavitelja nepravilnosti od osvete i poduzeti nužne mjere radi zaustavljanja osvete i otklanjanja njezinih posljedica
- čuvati podatke zaprimljene u prijavi
- osigurati uvjete za vođenje evidencije o prijavama
- poduzeti mjere radi otklanjanja nepravilnosti.
Općim aktom (Pravilnikom) uređuje se postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti i postupak imenovanja povjerljive osobe (povjerenik) i njezinog zamjenika. Opći akt donosi osoba ili tijelo predviđeno statutom poslodavca.
Povjerljiva osoba
Povjerljiva osoba djeluje unutar tvrtke poslodavca i osnovna je "stepenica" za prijavljivanje nepravilnosti i nezakonitosti (tzv. unutarnja prijava) koje može biti usmeno ili pisanim putem.
Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti precizno definira povjerljivu osobu:
Povjerljiva osoba i njezin zamjenik su zaposlenici koje imenuje poslodavac, a zaduženi su za zaprimanje prijava nepravilnosti, vođenje postupka vezano uz prijave nepravilnosti te zaštitu prijavitelja nepravilnosti u okviru svoje nadležnosti. Povjerljiva osoba dužna je djelovati zakonito i savjesno i čuvati identitet prijavitelja nepravilnosti i podatke iz prijave. Prijavitelj nepravilnosti ima pravo biti obaviješten o poduzetim radnja i o odluci o njegovoj prijavi.
Zamislite situaciju (ili još bolje, potražite na internetu brojne javne objave o sudbinama zviždača) da svom poslodavcu prijavljujete nepravilnost.
Dakle, utvrdili ste da poslodavac čini određenu nepravilnost i/ili nezakonitost i propisno se morate obratiti upravo njemu s tvrdnjama kojima ga optužujete.
Teoretski (barem bi po zakonu tako trebalo biti) povjerljiva osoba može postupiti savjesno i zaštititi vaš identitet te poslodavcu istaknuti ukazane nepravilnosti i/ili nezakonitosti te tražiti od njega da ih ispravi.
U praksi je takav epilog nerealan za očekivati i smatramo da je zakonodavac poprilično naivno ustanovio takvu proceduru u zakonu! Realno, za očekivati je da će se poslodavac upravo svim silama odupirati i nastojati diskreditirati zviždača ili vršiti pritisak na njega. Navedeno dokazuju izuzetno brojni primjeri iz prakse, a koji su javno objavljeni.
Iz navedenog razloga zviždači se često odlučuju na šutnju i nedjelovanje, a ponekad se ohrabre pa odmah pristupe tzv. vanjskom prijavljivanju o čemu možete pročitati u nastavku.
